Podvršje

Podvršje je naselje sa stotinjak žitelja smješteno na južnoj , prisojnoj strani Matakovog briga, brdovitog grebena što se proteže od Radovina na istoku do Rta Ljubljane, povijesnog naselja Gliube / Liube prema zapadu. Posljednjih stotinjak godina uključeno je u naselje Ražanac , a zaselci s prezimenima Uzelac, Barišić, Miočić, Čolak , Stoši ć, Matak i Jordan, redaju se uz danas asfaltni put od istoka prema zapadu.

Brojni izvori pitke vode u gotovo svakoj udolini na Matakovom brigu, zaklonjenost od ponekad orkanske bure s posolicom te plodno zemljište na njegovim južnim padinama stvorili su uvjete za rano naseljavanje i ovog kraja. Vinogradi i maslinici uz povrtlarske kulture nekad su bila obilježja ovoga naselja, a i danas se razvija u tom smjeru.

Ostatci rimske vile svjedoče o životu u antičko doba, a od njenog kamenja 50-tak metara istočnije izgrađena starokršćanska dvobrodna bazilika zavidnih razmjera na lokalitetu Glavčine (4. ili 5. stoljeće) upućuje na brojnije kršćansko pučanstvo u to vrijeme.

Podkraj 17. stoljeća (oko 1680. godine) ražanački knez Ivan Rukavina „priveo je iz Trnovca (vjerojatno onog kod Gospića u Lici) u Podvršje kod Ražanca svoju i još 11 obitelji (Šimuna Rukavine, Andrije Rukavine, Marka Kovača, Marka Trošelja, Nikole Rusina, Martina Katića, Rade Frlete, Ivana Eraka, Ante Kožulovića i Dmitra Ugarkovića“, a providur „Cornaro dodijelio im je puste zemlje među granicama Ljubča i Radovina“. Rukavinka je i danas toponim za mnoge čestice zemljišta između Krneze i Podvršja.

Naselje je u 19. stoljeću bilo orijentirano prema jugozapadno kilometar-dva udaljenoj Krnezi o čemu svjedoče podatci o sahranama žitelja Podvršja na groblju kod crkve Gospe od snijega u 19. stoljeću, svetkovanje Gospe od snijega 5. kolovoza (uz svetkovinu Gospe od Ruzarija prve nedjelje u listopadu) te pohađanje osnovne škole nakon izgradnje škole u Krnezi 1947. godine.

Prof. Nenad Zekanović Mićo